Najposjećenija planina u Srbiji, Zlatibor, sve ozbiljnije ide prema statusu svjetske turističke destinacije. U prilog tome ide najnovija najava koju je iznio predsjednik opštine Čajetina, Milan Stamatović koji je izjavio da počinje izgradnja aerodroma na Zlatiboru koji bi značajno unaprijedio saobraćajnu povezanost i turističku ponudu regiona.
Planovi i faze izgradnje
Prema najavama, radovi su već u toku u vidu zemljišnih priprema terena. Stamatović je iznio sljedeće detalje:
- U prvoj fazi, pista će imati oko 700 metara dužine.
- U drugoj fazi, predviđa se produženje piste na 1.200 metara.
- Konačna, terminalna (treća) faza podrazumjeva izgradnju piste duge 2,5 kilometra koja bi omogućila slijetanje većih komercijalnih letjelica.
Stamatović je istakao da se zemljište Poljoprivrednog kombinata, koje sada ima određene blokade, planira da se kroz institút javnog interesa preusmjeri za potrebe aerodroma. Trenutno se teren „prečišćava“ i koristi kao pozajmište materijala za izgradnju lokalnih puteva i infrastrukture.
On je podvukao da je ideja o aerodromu na Zlatiboru stara više decenija: ranije je bila zamišljena manja pista za lakše i sportske avione, ali sa današnjim projektom ambicije su znatno veće.
Zašto aerodrom?
Jedan od ključnih motiva za realizaciju ovakvog projekta jeste povećanje dostupnosti Zlatibora turistima iz inostranstva i udaljenijih krajeva, bez potrebe za dugim putovanjima kopnenim putem.
Direktor Turističke organizacije Zlatibor, Vladimir Živanović, naglašava da otvaranje aerodroma može donijeti novu vrstu gostiju i poboljšati popunjenost smještajnih kapaciteta koji se već grade.
Prema njegovim rečima, planovi predviđaju da za tri do četiri godine aerodrom, uz prateće sadržaje poput golf terena i sportskih infrastruktura (oko 20 terena), može biti operativan.
Povezanost sa postojećim aerodromima
Do sada, za dolazak do Zlatibora često se koristi aerodrom Ponikve (Užice), udaljen oko 35 km, na kojem redovni komercijalni letovi još uvijek nisu stabilno uspostavljeni.
Drugi udaljeni aerodromi koji mogu poslužiti Zlatibour kao alternativa su:
- Aerodrom Morava (KVO / Lađevci, Kraljevo) – udaljen oko 70-80 km.
- Aerodrom Beograd – Nikola Tesla (BEG) – značajno udaljeniji, ali važno čvorište za međunarodne letove.
- Takođe se pominju udaljenosti ka Sarajevu i Tuzli kao eventualnim međunarodnim ulaznim tačkama.
U mobilnim platformama za putovanja, najbliži značajniji aerodrom Zlatiboru je Morava (KVO), oko 72 km udaljenosti.
Izazovi i rizici
Iako planovi zvuče ambiciozno, realizacija neće biti laka:
- Zemljišne barijere i pravni aspekti
Dio zemljišta je pokriven blokadama – potrebno je pravno riješiti vlasničke i imovinske odnose kako bi se rezervisao za potrebe aerodroma. - Finansiranje i troškovi
Izgradnja piste duge 2,5 km, uz adekvatnu infrastrukturu, označava znatne troškove. Neophodno je osigurati dugoročna ulaganja i partnerske modele kao što su javni, privatni, kombinovani. - Tehnički i infrastrukturni standardi
Aerodrom mora ispuniti standarde za bezbjednost, navigacione sisteme, osvjetljenje piste, kontrolu letenja, protok vode i otpadnih voda i druge propise.
Takođe, visinska pozicija planine može zahtjevati dužu pistu zbog rijeđe atmosfere i jačih uzletno-pristajnih zahtjeva. - Konkurencija postojećim aerodromima i opterećenje tržišta
Ako se komercijalni letovi do Zlatibora uspostave, mora postojati dovoljan broj putnika i turističkih kapaciteta da opravda troškove i učini projekat održivim. - Rokovi i birokratski procesi
Projekti ovakvog obima često nailaze na odlaganja zbog dozvola, studija procene uticaja na životnu sredinu, žalbi i promena u lokalnoj ili državnoj politci.
Zaključak
Projekat aerodroma na Zlatiboru predstavlja ambiciozan, strateški poduhvat koji, ako uspije, može značajno transformisati turistički potencijal planine i čitavog regiona. Predviđena pista od 2,5 km ide u prilog tome da se ovo ne bude samo aerodrom za sportske ili manje avione, već da može primati veće komercijalne letjelice.
Ukoliko lokalne i državne strukture uspiju da usklade svoje aktivnosti, planovi bi mogli zaista da se realizuju u naredne 3–4 godine, kako je predviđeno.
