Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) suočava se s ozbiljnom finansijskom krizom. Razlog tome je upravo posljedica arbitražne presude iz 2022. godine u korist slovenske kompanije “Viaduct” kada je Eurocontrol, po nalogu belgijskog suda, blokirao sredstva koja BHANSA-i treba primiti za usluge upravljanja zračnim prostorom.
Zbog arbitražnog spora nužno je isplatiti 110 miliona KM, a dug svakim danom raste zbog kamate.
Ukoliko se ovaj problem ne riješi, posljedice će biti i više nego ozbiljne.
I dok milioni putnika svake godine bezbrižno prelijeću nebo Bosne i Hercegovine, rijetko ko razmišlja o tome šta zapravo omogućava siguran i neprekidan vazdušni saobraćaj. Iza svakog bezbjednog slijetanja i polijetanja, iza svakog preciznog radarskog signala i jasne radio-komunikacije, stoji tim visoko kvalifikovanih stručnjaka – ATSEP osoblje (Air Traffic Safety Electronics Personnel), jedan od ključnih stubova BHANSA-e.
Ko su ATSEP stručnjaci?
ATSEP osoblje čine kompetentni inženjeri i tehničari specijalizirani za održavanje, nadzor i upravljanje složenim tehničkim sistemima koji omogućavaju nesmetano funkcioniranje savremene civilne avijacije – uključujući radare, komunikacione sisteme, navigaciona sredstva i softver za obradu podataka. Njihov rad je neprekidan – 24 sata dnevno, 365 dana u godini – jer i najmanji tehnički propust može dovesti do ozbiljnih posljedica.
BHANSA nije samo toranj i kontrolori letenja. Bez ATSEP osoblja, kontrolori bi bili doslovno “slijepi i nijemi”. Upravo ATSEP tim obezbjeđuje da svi sistemi funkcionišu besprijekorno, da se svaki kvar detektuje i otkloni prije nego što može ugroziti sigurnost. Njihov rad nije spektakularan, ne vidi se u medijima, ali je apsolutno nezamjenjiv.
Šta ako BHANSA stane?
Razgovarali smo s Marijom Prskalo, predsjednicom ATSEP-a, koja nam je pojasnila šta će se desiti ukoliko BHANSA zbog problema s kojima se suočava obustavi rad.
Kako nam je kazala Prskalo, posljedice bi bile trenutne, ozbiljne i višeslojne, ne samo za BiH, nego i za cijelu regiju i širu evropsku zrakoplovnu mrežu.
“Prva i najizravnija posljedica bila bi zatvaranje zračnog prometa BiH. Svi preleti iznad teritorija Bosne i Hercegovine, koja upravlja svojim zračnim prometom i prostorom, morali bi se hitno preusmjeriti ili otkazati. Također, odlazni i dolazni letovi prema bh. aerodromima bili bi onemogućeni. Uslijedilo bi potpuno obustavljanje civilnog zračnog prometa na teritoriju države BiH”, rekla nam je Prskalo.
Prskalo je naglasila da, pored zatvaranja zračnog prometa, postoji i rizik od ekonomskog udara na čitav sektor zračne plovidbe kao i na državu, piše portal klix.ba
“Aerodromi u BiH, aviokompanije koje posluju na domaćem tržištu, ali i državne institucije koje upravljaju zračnom infrastrukturom bi se suočili sa direktnim finansijskim gubicima koji bi se mjerili u milionima KM. Dugoročno bi ova situacija svakako negativno utjecala i na turizam, vanjskotrgovinsku razmjenu, kao i na reputaciju Bosne i Hercegovine kao stabilne i sigurne destinacije. To bi izazvalo lančanu reakciju u regiji i šire. Prekid međunarodnog zračnog prostora kroz BiH bi izazvao poremećaje u koordinaciji evropskog zračnog prostora jer zračni promet funkcionira kao povezan sustav. Kad jedan fragment stane, opterečenje prelazi na susjedne zemlje, stvara zastoj, kašnjenja i povećava rizike upravljanju zračnim prometa širom regije”, kazala je za Klix.ba.
Dodala je i da bi sigurnost putnika bila bi ugrožena ukoliko bi sistemi otkazali tokom aktivnih operacija.
“To bi svakako značilo nepovratnu štetu za stručni kadar i ugled BiH. Dugoročno prekid rada bi doveo do gubitka stručnog kadra visoko-kvalificiranog koji bi tražio stabilnije uvjete u inozemstvu. Povjerenje međunarodne zajednice, pogotovo u sektoru zračne sigurnosti se stječe teško, ali kako vidimo, nažalost, vrlo brzo može biti narušeno. Taj povratak u sistem nakon ovakvog poremećaja bi sigurno bio dugotrajan i skupocijen proces, a reputacijska šteta gotovo nepopravljiva.”
Kako je istaknula, jedan od mogućih scenarija bi bio i “otvoren prostor kroz nebo” ili da susjedne zemlje preuzmu kontrolu nad našim nebom.
Zahtijevna obuka osoblja
Neophodno je istaći potrebne personalne sklonosti, tehničke vještine, kao i vrijeme i finansijska sredstva potrebna za sveobuhvatnu obuku ATSEP osoblja – uz napomenu da je riječ o deficitarnoj i izrazito zahtjevnoj profesiji.
Proces obuke ATSEP osoblja počinje s odabirom kandidata koji posjeduje odgovarajući skup vještina (skill set), nakon čega slijedi osnovna obuka. Zatim slijedi kvalifikacijska obuka i obuka po tehničkim domenama. Tek nakon navedenih obuka kandidat prolazi obuku za konkretni sistem i stiče ovlaštenje koje se mora redovno obnavljati i održavati.
Navedeni proces obučavanja jednog ATSEP inženjera i tehničara traje i do tri godine i odvija se po međunarodnim standardima. Također, obuka ATSEP osoblja je kontinuiran proces jer u toku svog daljeg rada ATSEP osoblje redovno prolazi treninge za osvježenje znanja (refresher) i treninge za postupanje u vanrednim okolnostima (emergency).
Da li zaista smijemo dozvoliti da intelektualni kapital BHANSA-e, “gotov proizvod” oblikovan godinama stručnim obukama i iskustvom – preuzme neko drugi, i to isključivo zbog neozbiljnosti političkih aktera u Bosni i Hercegovini? O važnosti ovog osoblja govori i činjenica da u Bosni i Hercegovini postoji registrovano Udruženje zrakoplovno-tehničkog osoblja (UVTO) koje je već drugu godinu ravnopravan član Međunarodne federacije udruženja zrakoplovno-tehničkog osoblja za bezbjednost zračne plovidbe (IFATSEA – International Federation of Air Traffic Safety Electronics Associations). Profesionalnog udruženja ATSEP osoblja iz cijelog svijeta udruženog u IFATSEA-u s ciljem zaštite kolektivnih profesionalnih interesa ove profesije, promovisanja sigurnosti i efikasnosti u međunarodnoj zračnoj plovidbi kao i jačanju saradnje sa zrakoplovnim institucijama.
BHANSA može stati – ali ne smije!
www.putujte.ba
