Četvrtak, 4 Juna, 2026

Kako magla utiče na letove: Šta putnici trebaju znati o slaboj vidljivosti

Magla je jedna od najčešćih vremenskih pojava koja može usporiti ili potpuno poremetiti zračni saobraćaj.

Tokom hladnijih mjeseci, kada se hladan zrak miješa s visokom vlažnošću, rizik od guste magle naglo raste. Zbog toga su baš zimski periodi najteži za aerodrome, jer zahtijevaju strože postupke i više vremena za svaku operaciju.

Iako se mnogi putnici pitaju kako avioni mogu letjeti kad „ništa ne vide“, važno je naglasiti da su letovi i dalje potpuno sigurni, jer se tokom leta koristi napredna tehnologija koja omogućava avionima da nastave put čak i kada piloti nemaju vidljive reference. Međutim, najveći izazovi ne dešavaju se na nebu, nego na zemlji, tokom taksiranja, polijetanja i slijetanja.

Aerodrom magla

Sumaglica i magla – šta je razlika?

Obje pojave su zapravo oblaci koji dodiruju tlo, ali s različitim stepenom gustoće. Sumaglica (mist) se javlja kada je vidljivost veća od 1 kilometra, dok se magla (fog) definiše kao vidljivost manja od 1 kilometra.

Kada vidljivost padne ispod 600 metara, aerodromi aktiviraju Low Visibility Procedures (LVP) – posebna pravila za rad u uslovima slabe vidljivosti. Ovi postupci usporavaju sve procese, ali značajno povećavaju sigurnost.

Zašto je magla problem na aerodromu?

Taksiranje u magli – najosjetljiviji dio leta

Dok avion leti visoko iznad tla, posada se oslanja na instrumente, radare i kontrolu letenja. Ali na zemlji, gdje se moraju vidjeti taksi staze, oznake i tačke skretanja, magla može biti ogroman izazov.

U uslovima slabe vidljivosti piloti često mogu vidjeti samo nekoliko svjetala ispred sebe, a ona su postavljena na razmaku od 20–30 metara. Samo pronalaženje naredne referentne tačke zahtijeva sporije i preciznije kretanje, pa se brzina taksiranja smanjuje i do tri puta.

Aerodrom, da bi povećao sigurnost, pomjera avione na udaljenije CAT 2 ili CAT 3 holding point tačke, koje se nalaze stotinama metara dalje od standardnih. Tek nakon prolaska kroz CAT 3 tačku, avion se smatra na pisti.

Sve ovo znači jedno: sporije kretanje, više čekanja i manji broj operacija po satu.

Vrste magle koje utiču na letove

Postoji nekoliko tipova magle, a svaki nastaje u različitim vremenskim uslovima:

Radijacijska magla

Nastaje noću kada se zemlja brzo hladi. Hladan zrak kod tla kondenzuje vlagu i stvara gustu maglu.

Dolina magla

Formira se kada se hladan zrak „uvuče“ u doline i ostane zarobljen između brda, stvarajući lokalne maglovite džepove.

Advekcijska magla

Nastaje kada topli vlažan zrak prelazi preko hladnije površine – tipično iznad hladnog tla ili vode.

Polijetanje u magli – stroga pravila i precizni sistemi

Prije polijetanja posada mora potvrditi minimalne vrijednosti vidljivosti na više tačaka duž piste. Svaki tip aviona i svaki aerodrom imaju svoje propisane granice, i nijedno polijetanje se ne smije obaviti dok svi uslovi nisu ispunjeni.

Tokom LVP-a:

  • pista mora biti potpuno prazna
  • drugi avioni čekaju dok se prethodni ne odlijepi od tla
  • cijeli proces traje duže nego u normalnim uslovima

Ovo drastično smanjuje protok saobraćaja, ali osigurava potpunu sigurnost.

Slijetanje u magli – kada „autoland“ preuzima posao

Slijetanje u uslovima guste magle zahtijeva kombinaciju vještina pilota i napredne tehnologije. Pošto se ručno slijetanje ne smije obavljati kada je vidljivost niža od oko 550 metara, koristi se automatski sistem slijetanja (autoland), koji komunicira s aerodromskim ILS sistemom.

Šta radi ILS?

ILS (Instrument Landing System) koristi radio zrake i signale da:

  • usmjeri avion prema pisti (lokalajzer)
  • upravlja vertikalnim spuštanjem na odgovarajući ugao (glideslope)

Aerodromi takođe koriste transmisometre koji svake 15 sekundi mjere intenzitet svjetla i šalju podatke posadi, kako bi piloti znali imaju li dovoljno vizuelnih referenci.

I ovdje važi pravilo prazne piste – avion mora potpuno napustiti pistu prije nego što drugi dobije dozvolu za slijetanje.

Magla usporava, ali ne ugrožava sigurnost

Magla može značajno poremetiti raspored, produžiti vrijeme čekanja i smanjiti kapacitet aerodroma, ali uz moderne sisteme i obuku pilota, letenje ostaje potpuno sigurno. LVP procedure, ILS, autoland i stroga pravila na pisti omogućavaju da avioni uzlete i slete čak i kada je vidljivost minimalna.

Ključ je jednostavan: sporije, pažljivije, ali maksimalno sigurno.

- Advertisement -

Napomena: Obavezno je prilikom prenošenja/preuzimanja sadržaja s web portala Putujte.ba u zaglavlju naznačiti izvor (Putujte.ba - sa URL odgovarajućeg sadržaja).

Ajša S.
Ajša S.https://putujte.ba/
Freelancer i autorica članaka na razne teme. Voli putovati, boraviti u prirodi i čitati. Posvećena humanitarnom radu i projektima koji doprinose zajednici.

Ostali članci

Drama na aerodromu u Splitu: Avion Croatia Airlinesa izletio s piste tokom polijetanja

Na aerodromu u Split danas je zabilježen ozbiljan incident kada je avion kompanije Croatia Airlines tokom polijetanja skrenuo s piste i završio na travnatoj...

Prvi avion iz Berlina sletio na aerodrom Sarajevo!

Avion kompanije Eurowings sletio je u jutarnjim satima na Međunarodni aerodrom u Sarajevu čime je i zvanično otvorena direktna linija između glavnog grada Bosne...

Bh. dijaspora na korak do lakšeg povratka državljanstva!

Na 39. sjednici Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koja će biti održana 19. maja, pred zastupnicima će se naći Prijedlog izmjena Zakona...

Gdje se najviše leti iz BiH i zašto? Ovo su rute koje su uvijek pune

Avio saobraćaj iz Bosne i Hercegovine posljednjih godina bilježi konstantan rast, posebno zahvaljujući dijaspori i sve većem broju low-cost letova. Iako BiH nema nacionalnu...