Kula Husein-kapetana Gradaščevića glavno je obilježje Gradačca i nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine.Nacionalni spomenik čine: bedemi, objekti unutar bedema – Gornji grad sa kulom Husein–kapetana Gradaščevića i Donji grad sa sahat–kulom, zgradom Gradske biblioteke, radio-stanice i muzeja, zgradom gimnazije i predmetima iz muzejske zbirke koji su upisani u inventarnu knjigu Muzeja. Nacionalni spomenik predstavlja potencijalno nalazište pokretnog arheološkog materijala.
Izgradnju gradačačke kule započeo je brat najpoznatijeg gradačačkog kapetana Husein-kapetana Gradaščevića, Murat-kapetan. Bilo je to 1765. godine. Gradnja je trajala gotovo stotinu godina. Gradaščevići, najpoznatija porodica iz Gradačca, koju je proslavio Husein-kapetan, u Bosnu i Hercegovinu je došla iz Ugarske.
Sama kula je visoka 18 metara, široka sedam i po, a debljina zidova koji je okružuju je metar. To i ne čudi jer je kula građena kao vojni kompleks, sistem odbrane grada, u kojem je bila smještena vojska i gradska administracija. Kada se popnete na čardak gradačake kule imate pogled na okolinu od 360 stepeni.
– Za lijepih dana odavde se pruža pogled na pet gradova – Odžak, Bosanski Šamac, Orašje, Brčko i Modriču, tako da su vojnici imali kompletan pregled okoline, ukoliko neka vojska krene, na vrijeme bude uočena – kaže turistički vodič Nermina Ćatić.
Kompleks Starog grada prostire se na 35 duluma, opasan je s kilometar dugim bedemima u koncentričnom krugu, a u njemu se, osim kule, nalaze još džamija Husejnija, Sahat-kula i kapi kule. Sve ove građevina izgradili su Gradaščevići. Stari grad obuhvata i dvije zgrade iz perioda Austro-ugarske, a to su gimnazija i biblioteka.
Ispod kule nalazi se zatvoreni sistem tunela, koji su služili za odbranu, ali oni su do prije nekoliko godina bili zatrpani. Nedavno su dva tunela od po 30 metara otkopana i očišćena, u njima je urađena rasvjeta i nasuti su šljunkom kako turisti ne bi hodali po blatu. Pretpostavlja se da ima još ovakvih tunela. Kada je kula građena, i dok je služila svojoj svrsi, tuneli s puškarnicama su bili korišteni za odbranu grada, ali sudbina je htjela da stoljećima poslije, dakle u proteklom ratu, vojnici ponovo koriste te tunele.
Što se tiče Kula Husein-kapetana, prvi pisani dokaz o njoj imamo tek u prvoj polovini 18. stoljeća i to od jednog kapetana iz Slavonskog Broda koji u svom putopisu navodi da se za vedrih dana može vidjeti kula u ‘Gračcu’ – objašnjava Nermina.
Kula se danas vodi kao kulturno-historijski spomenik i u vlasništvu je Općine Gradačac. Općina iznajmljuje Gradinu tako da ona danas, osim kulturno-historijskog spomenika kojeg turisti posjećuju, služi i kao konačište i restoran. Čardak, u kojem je restoran, najbolje radi zimi, a ljeti je najatraktivnija ljetna bašta, gdje se nerijetko održavaju i brojne kulturne manifestacije, poput promocija knjiga, pjesničkih večeri, koncerata…
U Kuli sada nekoliko soba služe kao apartmani u kojima gosti mogu prespavati za 60 maraka. Posebno lijepo je uređena Bosanska soba, koju Općina nerijetko koristi za razne svečanosti. U Kuli se nalazi tek nekoliko eksponata iz vremena gradačačkih kapetana, poput kubura i sbalji s drškama od slonove kosti. Zidove ukrašava i jedan jedini porteret Huseina-kapetana Gradaščevića koji je nastao na osnovu jednog crteža – porteta Huseina-kapetana, te ferman kojim je Gradačac proglašen kapetanijom.
