Dok avio-kompanije divljaju na tržištu, pokušavajući privući što više putnika, Francuska je odlučno zauzela stav protiv jeftinih avio-karata, tvrdeći da cijena tih uživanja ne može biti izmjerena u eurima, već u štetnosti po naš planet.
Današnje putovanje avionom nije više samo za srećnike s dubljim džepom. Gotovo svaka avio-kompanija na tržištu nudi pristupačne karte koje vas vode do egzotičnih destinacija. No, dok se putnici raduju niskim cijenama karata, planet plaća visoku cijenu u obliku ekološkog troška koji se ne može izraziti brojevima.
Očito je da su avioni, svi miroljubivi putnici, možda najveći “ekološki krivci” u oblačnom nebu. Paradoksalno, niska cijena karata se opravdava sveprisutnim zagađenjem. Dok se avio-kompanije natječu u privlačenju putnika, Francuska je snažno stala na kočnicu jeftinim avio-kartama, tvrdeći da cijena koju naš planet plaća ne može biti izražena samo u brojkama.
Francuski ministar prometa planira podnijeti prijedlog europskim liderima o promjeni politike minimalnih cijena avio-karata. Clément Beaune ističe da je njegov cilj borba protiv društvene i ekološke štete te da je vrijeme da se raskrsti s idejom da se za samo 10 eura može putovati između europskih destinacija, posebno kad su u pitanju niskobudžetne avio-kompanije.
No, postavlja se pitanje može li poskupljenje letova stvarno riješiti problem. Često putujući putnici snose najveći dio odgovornosti za emisije stakleničkih plinova. Prema istraživanju društva za klimatske kampanje Possible, u Francuskoj, samo 2% stanovništva putuje na polovinu svih letova. U Velikoj Britaniji, 15% stanovništva obavlja čak 70% svih letova, dok 8% Nizozemaca čini 42% svih letova.
No, čini se da trenutačno nema idealnog rješenja. Cijene željezničkih karata često su dvostruko veće od avio-karata, a samo 12 željezničkih ruta, prema analizi Greenpeace-a, nudi brze, pouzdane i ekonomske alternative zračnom putovanju među 112 ključnih ruta.
Francuska je već u svibnju ove godine uvela zabranu nekih domaćih letova koji se lako mogu zamijeniti brzim vlakovima kraćim od dva i pol sata. Međutim, kritičari, uključujući i aktiviste za klimatske promjene, smatraju da ta zabrana nije dovoljno odlučna da bi smanjila štetne emisije aviona.
Izvršni direktor Ryanaira snažno se usprotivio takvim mjerama, uspoređujući ih s kontrolama kakve vidimo u Sjevernoj Koreji. Slična reakcija uslijedila je i kada je Austrija u travnju 2020. izrazila namjeru zabraniti postavljanje cijena avio-karata ispod stvarnih poreza i naknada. To bi rezultiralo prosječnom cijenom od oko 40 eura po letu po osobi.
Za sada, jeftine avio-karte ostaju u prodaji, ali samo neke od liberalnijih vlada, poput Švedske i Nizozemske, podržavaju ovakvu politiku. Francuska i dalje čeka podršku svog glavnog partnera, Njemačke, kako bi uspješno provodila ovu ambicioznu ideju.
